Nemiri u Hrvatskoj i Ugarskoj 1903. godine i odlazak hrvatskog bana Khuen-Héderváryja

Abstract

Translate Article

Take Notes

Austro-ugarskom nagodbom ustrojena je Dvojna Monarhija. Austrija i Ugarska utvrdile su da su vanjska politika, vojni poslovi i financije zajednički poslovi cijele monarhije, dok su sve druge poslove dvije strane samostalno rješavale. Ugarska je bila vezana i Hrvatsko-ugarskom nagodbom, koja je, pak, Zagrebu osiguravala punu samostalnost u pitanjima unutarnje uprave, pravosuđa, bogoštovlja i javne prosvjete, uključujući i zakonodavnu vlast u tim pitanjima (Hrvatski sabor) te izvršnu (banska vlada). Hrvati su bili priznati za politički narod (taj su status uživali i Mađari u Ugarskoj), a u Trojednoj kraljevini službeni jezik bio je hrvatski. Usto je Hrvatska mogla koristiti svoje nacionalne simbole, a imala je i svoga ministra u Ugarskoj (zajedničkoj, središnjoj) vladi u Budimpešti. U vrijeme dualizma upravljanje zemljom bilo je vrlo teško, jer su kralj, ugarski ministar predsjednik i ban bili u međusobnom odnosu subordinacije, ali su morali uživati i međusobno povjerenje. Godine 1903. došlo je do parlamentarne krize u Austriji, koja se prelila u Ugarsku, dok su u Hrvatskoj izbili nemiri protiv bana i mađarizacije. U ovom radu, na temelju arhivskih spisa Ugarskog sabora, analiziramo kako su se događaji iz Hrvatske manifestirali na Ugarsku i cijelu monarhiju, a dajemo i odgovor na tezu da je ban „pobjegao iz Hrvatske”.