Krpelji kao vektori zoonotskih patogena

Abstract

Translate Article

Take Notes

Praćenje prisutnosti vektora zaraznih bolesti od ključne je važnosti za očuvanje javnog zdravlja te dodatno naglašava potrebu za interdisciplinarnim pristupom u okviru koncepta „Jedno zdravlje” (engl. One Health). Ovaj rad temelji se na terenskom istraživanju krpelja kao vektora zoonotskih patogena te analizi pojavnosti krpeljima prenosivih bolesti na području Istarske županije. Podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za razdoblje od 2016. do 2023. godine ukazuju na ukupno 126 prijavljenih slučajeva zoonotskih bolesti, od čega 114 (93,4 %) slučaja lajmske borelioze, dva slučaja Q-groznice te po jedan slučaj rikecioze i hemoragijske vrućice s bubrežnim sindromom. Osam prijavljenih slučajeva zoonoza bilo je evidentirano kod nerezidenata Istarske županije. U okviru istraživanja provedeno je sustavno uzorkovanje tvrdih krpelja (Acari; Ixodidae) u razdoblju od 2020. do 2023. godine metodom krpeljne zatege i prikupljanjem s domaćina, pri čemu je prikupljeno ukupno 2349 jedinki koje pripadaju 12 različitih vrsta iz rodova Ixodes, Dermacentor, Hyalomma, Haemaphisalis i Rhipicephalus<7i> te jedan meki krpelj iz roda Argas . Dominantna vrsta bila je obični ili šumski krpelj ( Ixodes ricinus L.) (70,84 %), poznat vektor bakterija Borrelia burgdorferi sensu lato (uzročnik lajmske borelioze) i Coxiella burnetii (uzročnik Q-groznice). Rezultati ukazuju na izraženu prisutnost i raširenost vektora odgovornog za prijenos lajmske borelioze, koja je potvrđena kao najzastupljenija zoonoza u regiji. Dobiveni podaci potvrđuju potrebu za kontinuiranim entomološkim nadzorom i epidemiološkim praćenjem vektorski prenosivih bolesti u svrhu bolje procjene rizika i donošenja javnozdravstvenih mjera.