Abstract
U radu se na tri specificna primjera upotrebe glagolskih konstrukcija u slovenskom i u hrvatskom raspravlja o metakognitivnim i analitickim znanjima potrebnima za uspostavu kontrastivne gramatike bliskosrodnih jezika. Primjeri gramatickih konstrukcija o kojima je rijec su: 1. izricanje buduce radnje prezentom nesvrsenih i svrsenih glagola, 2. izricanje gotove sadasnjosti i 3. izricanje imperativnosti oblicima prezenta, perfekta i futura. Analizom navedenih primjera usmjerava se pozornost na dva univerzalna lingvisticka problema koja proizlaze iz organizacije jezicne građe hrvatskoga i slovenskoga jezika, a o kojima treba voditi racuna prilikom sastavljanja kontrastivne gramatike. Jedno je od njih pitanje tzv. pravog znacenja vremenske oznake i cinjenice da je znacenje o kojem najcesce govorimo kao o “pravom” takvo samo sa stajalista trenutka govorenja kao sadasnjega, sto treba eksplicirati u opisu, dok je drugo pitanje funkcionalnosti, shvacene u kontekstu informacijske strukture, tj. mogucnosti izricanja odnosa prema vremenu i nacinu drugacije, a ne samo glagolskim oblikom (npr. prilozima i drugim leksicko-gramatickim sredstvima ciju ulogu tek treba istražiti).
Sign-in/Register to access full text options 
Talk to us
Join us for a 30 min session where you can share your feedback and ask us any queries you have
Schedule a callMore From: Croatica : časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu
Disclaimer: All third-party content on this website/platform is and will remain the property of their respective owners and is provided on "as is" basis without any warranties, express or implied. Use of third-party content does not indicate any affiliation, sponsorship with or endorsement by them. Any references to third-party content is to identify the corresponding services and shall be considered fair use under The CopyrightLaw.
